Ipak, CBK ne posjeduje samostalnu monetarnu politiku jer Kosovo — iako koristi euro kao svoju valutu — nije član Eurozone. Budući da monetarnu politiku određuje tijelo Evropske centralne banke nadležno za odlučivanje, gdje Kosovo nije član, kosovske vlasti provode politiku na koju ne mogu utjecati.

Agron Demi, politički analitičar Instituta GAP, također se protivi širem povećanju plata. Uprkos tome što su plate u javnom sektoru u posljednje dvije godine smanjene, Demi u jednom članku tvrdi da su u periodu od 2012. do 2019. godine neto plate u javnom i privatnom sektoru povećane za ca 20%, čime je produbljen jaz između neto i minimalne plate. Najbolji potez prema Demijevom mišljenju bio bi da Vlada poveća vrijednost minimalne naknade.

U nedavno objavljenoj analizi Institut GAP je predložio povećanje minimalne plate. Međutim, iz Instituta ističu da bi to povećanje moglo usloviti daljnja poskupljenja, s obzirom na to da bi se tako povećala zarada, a samim time i potražnja. U analizi je preporučena implementacija već usvojenog zakonskog okvira koji bi zagarantovao godišnje povećanje minimalne plate na osnovu troškova života, stope nezaposlenosti, stanja na tržištu rada te stopa tržišne konkurencije i produktivnosti u zemlji.

Ukoliko želite da se dalje informišete o minimalnoj plati, pogledajte naš video koji je u nastavku.

Iz Instituta GAP također preporučuju vlastima da povećaju socijalne naknade, jer korisnici_e socijalne pomoći novcem koji trenutno primaju ne mogu pokriti osnovne troškove života.

Pored tih mjera, javnost spominje i bonove za hranu koje bi izdavala Vlada, a radi ublažavanja krize i omogućavanja kupovine pojedinih proizvoda koje bi — kao i količinu istih — odredila nadležna Vladina institucija. Tako bi, npr, bonom od 50 eura potrošači_ce mogli kupiti samo određene prehrambene namirnice kao što su ulje, hljeb, jaja i sl. Same bonove bi finansirala Vlada, i to sredstvima u krajnjoj liniji prikupljenim ubiranjem poreza na potrošnju.

Zamrzavanje cijena osnovnih namirnica još jedno je potencijalno rješenje, kojem su pribjegle zemlje regije kao što su Sjeverna Makedonija i Srbija. Naime, Sjeverna Makedonija je početkom decembra 2021. godine na 60 dana zamrznula cijene osnovnih proizvoda — tj. hljeba, šećera, brašna, ulja, mlijeka, sira, kajmaka, mesa, jaja, riže, tjestenine — te su ostale iste kakve su i bile 1. decembra. Srbija je mjesec dana kasnije učinila isto.

Mimo posljedica koje je globalna stopa inflacije ostavila na domaću, mediji na Kosovu također prenose da udruženja kartelskog tipa tajno dogovaraju povećanja cijena, a među njima su udruženja frizera_ki i pekara_ki. Takve dogovore na Kosovu sprečava Uprava za konkurenciju (UKK), nezavisna državna institucija. UKK je ovlaštena za poništavanje međupreduzetničkih sporazuma koji su vezani za robu i/ili usluge te koji utječu na kosovsko tržište.

Međutim, ovaj organ je trenutno neaktivan jer nema predsjedavajućeg/e počevši od 9. juna 2021. godine — uz to što je mandat nadležne komisije istekao — tako da ne može provoditi istrage o tajnim dogovorima. Da bi UKK nastavila sa radom, premijer mora predložiti imena vršitelja_ica pripadajućih dužnosti koja potom odobrava Skupština.

Međunarodni monetarni fond predviđa da će inflacijski pritisak ostati na istom nivou sve do polovine 2022. godine, nakon čega će postepeno opadati. Ipak, s obzirom na to da se pandemija ponovo intenzivira usljed prisustva omikron-soja te da se širom svijeta uvode nove restriktivne mjere, situacija je neizvjesna.

Kako se mjesečni izdaci povećavaju, izgleda da će u ovoj godini biti teže sastaviti kraj s krajem nego ikad.

Naslovna fotografija: Ferdi Limani / K2.0.

Ova publikacija je objavljena uz finansijsku podršku Evropske unije, a u okviru projekta “Građani, angažujte se”, koji K2.0 provodi u partnerstvu s Institutom GAP. Isključivu odgovornost za sadržaj snose Kosovo 2.0 i Institut GAP. Sadržaj ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Još jedna skupa godina

Uzroka inflacije je mnogo, a manevarskog prostora malo.

Uvoz i inflacija u regiji

Životni standard