Lubishtani je rekao da su i jedna i druga strana opravdano zabrinute, s tim da podržava novo podizanje sredstava iz Fonda. Razlog je bojazan da Vlada nije osmislila dugoročne mjere kojima bi se građanima_kama pomoglo da se nose sa aktualnim ekonomskim problemima.

“Da su vlasti prethodno bile aktivnije, ne bi nastale okolnosti u kojima se stvara utisak da ‘stižu pare iz Fonda’”, rekao je Lubishtani, dodavši da ova inicijativa nije primjer dobre politike na duže staze.

Lubishtani smatra da je podizanje 10% sredstava 2020. godine bilo jedini mogući način na koji se građanima_kama Kosova moglo pomoći da se oporave od ekonomskih poteškoća vezanih za pandemiju, iako ni tada nije gledao na to kao na primjer dobre politike.

S druge strane, istraživač socijalnih politika Artan Mustafa usprotivio se povlačenju sredstava iz Fonda i 2020. godine i danas. Rekao je da je Vlada donijela ispravnu odluku kada je osporila podizanje novca te da bi svako daljnje podizanje bilo ekonomski regresivna mjera.

“Da se zakon usvoji u onom obliku u kom je usvojen prvi put, na Vladi bi bilo da uzima od siromašnih, a daje srednjim i višim klasama, društvenim slojevima koji raspolažu značajnom količinom sredstava za povlačenje”, rekao je Mustafa. Podizanjem sredstava iz Fonda 2020. godine predviđena je kompenzacija tog novca iz državnog budžeta, koji uglavnom pokrivaju porezi na potrošnju. Kako navodi Mustafa, u budžetskim sredstvima veće učešće imaju niži slojevi društva.

Ako se odobri inicijativa o omogućavanju povlačenja do 30% penzijskih sredstava, ukupna vrijednost uplaćenih doprinosa bi pala, stoga bi Penzijski fond na raspolaganju imao manje sredstava za ulaganja. Posljedično, bio bi smanjen potencijal za uspostavu adekvatnog izvora primanja za penzionere_ke pomoću uplaćenih doprinosa.

Što se tiče penzionera_ki sa malom količinom uplaćenih doprinosa, Mustafa je rekao da bi “Vlada bila izložena sve većem pritisku da nađe rješenje kroz opće poreze”. Građani_ke Kosova bi, primjera radi, mogli zatražiti povećanje osnovne penzije ili druge mjere ublažavanja problema koje bi se finansirale iz državnog budžeta.

Lubishtani je pak rekao da bi jedna od dugoročnih mjera Vlade mogla biti da osigura ekspeditivan rad Komisije za upravljanje konkurencijom, koja bi spriječila trgovce da manipulišu cijenama kroz tajne dogovore, što se i dogodilo u martu ove godine.

Samo dvije sedmice nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara, usljed koje je prognoziran novi prekid u globalnom lancu snabdijevanja, iz više izvora je potvrđeno da trgovci na Kosovu tajno “štimaju” cijene, zbog čega su neki proizvodi poskupjeli i do 100%. Tako je cijena ulja porasla sa 2,10 na 3,49 eura. Iako su vlasti intervenisale tako da je cijena ulja vraćena na prvobitnu vrijednost, ove manipulacije su u prvom redu bile moguće zbog toga što Komisija za upravljanje konkurencijom nije bila u funkciji. Komisija je započela s radom u junu, godinu dana nakon isteka mandata prethodne.

Prema Lubishtanijevim riječima, druga pasivna mjera bi mogla biti ukidanje ili smanjenje PDV-a na svakodnevne proizvode i ulje, što je i učinjeno u zemljama regije. Ulje je izloženo jednom od najvećih poskupljenja kada je riječ o regionalnom tržištu. Ovim mjerama bi se smanjila njegova finalna cijena, a i cijena drugih produkata.

Stranke opozicije su podržale zahtjev. Međutim, vlast mu se usprotivila, obrazloživši to tvrdnjom da bi se “[ukidanjem ili smanjenjem PDV-a] samo povećala zarada trgovaca s jedne, a ograničila sposobnost države da pomogne ugroženim porodicama s druge strane”, budući da bi ovakve mjere dovele do smanjenja budžetskih prihoda.

Kurtijeva vlada je u aprilu odlučila da svim radnicima_ama u javnom i privatnom sektoru te penzionerima_kama i studentima_cama jednokratno isplati 100 eura, a u sklopu paketa pomoći. Ovaj potez je naišao na kritike zbog toga što se radilo o kratkoročnoj mjeri te zbog toga što nije napravljena razlika između onih koji primaju platu u visini od 999 eura i onih koji imaju platu od 400-injak eura, što je vrijednost prosječne mjesečne plate u javnom i privatnom sektoru.

Jedna odluka koja je pozdravljena bila je junsko povećanje minimalne plate sa 170 eura (odn. 130 za osobe dobi do 35 godina) na 264 eura. Vrijednost minimalne plate nije se mijenjala od 2011. godine.

Starost (ni)je daleko

Planirano drugo podizanje sredstava iz Penzijskog fonda.

Sta je Trust?

Gentiana Paçarizi

Starost (ni)je daleko

Planirano drugo podizanje sredstava iz Penzijskog fonda.

Sta je Trust?

Gentiana Paçarizi