Mimo zatvorenih ročišta, za potrebe zaštite svjedoka_inja koristi se i modifikacija glasa. Svi novinari_ke sa kojima smo razgovarali pomenuli su da su zbog prekomjernog izobličenja glasa iskazi svjedoka_inja ponekad bili izuzetno nerazgovijetni.

Kika kaže da je u nekim slučajevima bio primoran da u potpunosti odustane od izvještavanja jer nije bio siguran o čemu svjedok_inja govori.

“Jedan od do sada najtežih procesa za praćenje bilo mi je upravo suđenje Pjetëru Shali, jer je glas [jednog svjedoka_inje] bio toliko izobličen da je postojala velika mogućnost da nešto krivo protumačim. Zamolio sam nekog od kolega da zajedno preslušamo snimak — sve se tako slabo čulo, pa smo odlučili da ni ne pišemo reportažu”, objašnjava Kika. “Ne možete znati da li je ono što niste pohvatali iz svjedočenja zaštićenog svjedoka_inje važnije od onoga što biste stavili u reportažu.”

Institut za pravosuđe Kosova (IPK) 2022. godine je objavio izvještaj o radu Specijalnog suda, u kojem je pored učestale izmjene glasa naglasak stavljen na još jedan problem. Naime, često se dešava to da se svjedocima_kinjama postavi zatvoreno pitanje — na koje se odgovara kratkim potvrdnim ili odričnim odgovorom — a da se onda odgovor ne čuje.

Doyle je za K2.0 rekao da “sudije_kinje neprestano podsjećaju sve koji učestvuju u suđenju da pričekaju pet sekundi prije nego što odgovore na postavljeno pitanje, a kako bi se jasno čuo prevod i pitanja i odgovora.” Dodao je da se transkripti otvorenih ročišta objavljuju nekoliko dana nakon njihovog održavanja upravo radi otklanjanja eventualnih nedoumica prouzrokovanih nerazgovijetnostima.

Ipak, za novinare_ke koji izvještavaju o dnevnim novostima čekanje od nekoliko dana predug je period.

Prenos svakog suđenja na portalu Specijalnog suda počinje 45 minuta nakon početka suđenja jer se dešava to da je pojedine dijelove potrebno urediti — npr. ako svjedok_inja otkrije povjerljive informacije koje bi mogle ugroziti bilo koje od lica uključeno u proces. Pored toga, stotine pratećih dokumenata nerijetko se rediguju prije objavljivanja na portalu Specijalnog suda, a kako bi se osjetljivi podaci zaštitili.

Dešavalo se i to da je Sud neke podatke proglašavao povjerljivim nakon objavljivanja te da je od medija naknadno tražio da ih uklone iz članaka. Na račun ovoga do sada su upućene brojne kritike.

U izvještaju IPK navode se upravo takvi slučajevi u kojima je Sud od medija tražio da uklone već objavljene podatke. “Sud je 4. oktobra [2021.] nakon održanog zasjedanja naložio da se iz javnog prenosa ročišta, javnog transkripta i audio-vizualnih zapisa izbaci jedan dio za koji je utvrđeno da sadrži povjerljive podatke. Između ostalog, fizičkim licima, organizacijama i medijima koji posjeduju cijeli transkript ili samo onaj njegov dio koji sadrži povjerljive podatke naređeno je da ih ne odaju drugim licima jer će u suprotnom biti pokrenuti krivični postupci.”

Ta praksa se nastavila, a novinari_ke koji prate haške procese pomenuli su da je takvih slučajeva bilo i u skorije vrijeme.

Bojazni u vezi sa transparentnošću

Jasnoća je od krucijalne važnosti kada se izvještava o procesima koji se vode pred Specijalnim sudom.

Prema riječima Besnika Gashija, novinara portala Insajderi, izvještavanje o radu Suda iziskuje veću dozu preciznosti nego izvještavanje o drugim pitanjima koja se tiču kosovskog pravosuđa, a zbog nejasnoća unutar dokumentacije kao i zbog jaza uslovljenog njenim uređivanjem.

“Evo, recimo — glavni izvori informacija koji se upotrebljavaju pri izvještavanju pretežno su podnesci, pritužbe i žalbe odbrane i tužilaštva te prvostepene i drugostepene presude. Gro tih dokumenata prvo se objavljuje u redigovanoj verziji, a zatim — mjesec dana kasnije — u neredigivanoj. Raskorak između tih objava zbuni novinare_ke i onda nisu sigurni da li da pišu ili ne pišu o suđenju”, naglašava Gashi.

Novinari_ke takođe navode da im Specijalno tužilaštvo ne pruža dodatne informacije.

“Ne daju nam nikakva objašnjenja ni pojašnjenja, za šta god da im se obratimo. Tužilaštvo obično ima dužnost da sprovodi istrage te da pripadajuće nalaze ne servira javnosti, ali u određenim slučajevima prosto je nemoguće napisati reportažu jer Tužilaštvo nije ponudilo nikakav odgovor”, kaže Beha. “Obično nam samo kratko odgovore da nemaju komentar. Specijalno tužilaštvo je u ovih osam godina postojanja dalo samo jedan intervju za kosovske medije.”

Iz Tužilaštva su za K2.0 potcrtali da nastoje da budu transparentni shodno zakonskim, profesionalnim i etičkim obavezama koje imaju kao tužilački organ. Dodali su da je Specijalni sud formiran u Hagu zbog toga što se na Kosovu svjedoci_kinje često zastrašuju.

Pored toga, oni koji se bave novinarskom profesijom naročito kritikuju Tužilaštvo zbog toga što se tužioci_teljice vrlo rijetko pojavljuju u medijima. Tužilaštvo je za K2.0 izjavilo da su tužioci_teljice najvičniji komunikaciji u sudnici te da “uvijek nastojimo da iznađemo rješenja u tom pravcu da se broj javnih ročišta poveća, a da se istovremeno zagarantuje zaštita svjedoka_inja.”

Izvještavanje o Specijalnom sudu sa distance

Niz prepreka u izvještavanju o haškim procesima.

Kome se sudi u Hagu?

Gentiana Paçarizi

Izvještavanje o Specijalnom sudu sa distance

Niz prepreka u izvještavanju o haškim procesima.

Kome se sudi u Hagu?

Gentiana Paçarizi